Poslovna tajna definirana je Zakonom o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96; koji je prestao važiti 06.08.2007. godine stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka NN 79/07, 86/12; osim odredbi glave 8. – poslovna tajna i 9. – profesionalna tajna).
Definicija poslovne tajne
Sukladno navedenom Zakonu, poslovna tajna se definira kao „podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.“
DIREKTIVA (EU) 2016/943 od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja propisuje da „poslovna tajna” znači informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
(a) tajne su u smislu da nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave dotičnom vrstom informacija;
(b) imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne;
(c) u odnosu na njih je osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
Poslovna tajna kao vrijedna poslovna informacija
Dakle, poslovna tajna se općenito može definirati kao neotkrivena vrijedna poslovna informacija.
Ulaganje u razvoj i primjenu znanja (know-how) i informacija (poslovna tajna) predstavlja stvaranje intelektualnog kapitala trgovačkog društva. Upravo takva znanja i informacije omogućavaju razvoj trgovačkog društva i stvaranje konkurencije na tržištu, međutim ista su podložna sve češćim nepoštenim i nezakonitim korištenjem.
Upravo zbog navedenog značaja poslovnu tajnu je potrebno zaštititi od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja.
DIREKTIVA (EU) 2016/943 definira nezakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovne tajne kako slijedi:
Pribavljanje poslovne tajne
I Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se nezakonitim kada je ono učinjeno pomoću:
(a) neovlaštenog pristupa, prisvajanja ili umnožavanja bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa, koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti;(b) bilo kojeg drugog ponašanja koje se u tim okolnostima smatra protivnim poštenim poslovnim praksama.
Korištenje ili otkrivanje poslovne tajne
II Korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim kada ga bez pristanka nositelja poslovne tajne učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a) pribavila je poslovnu tajnu nezakonito;
(b) krši sporazum o povjerljivosti ili bilo koju drugu obvezu neotkrivanja poslovne tajne;
(c) krši ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne.
III Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i kada je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znala, ili je u tim okolnostima trebala znati, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito koristila ili otkrila poslovnu tajnu.
Nezakonito korištenje poslovne tajne
IV Nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, stavljanje u ponudu ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda u te svrhe, ako je osoba koja je provodila takve aktivnosti znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna korištena nezakonito.
Iznimku od navedenog predstavljaju slučajevi kada je pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno:
(a) radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja kako je utvrđeno u Povelji, uključujući poštovanje slobode i pluralizma medija;
(b) radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti, pod uvjetom da je protustranka djelovala u svrhu zaštite općeg javnog interesa;
(c) otkrivanje poslovne tajne od strane radnika svojim predstavnicima u okviru zakonitog izvršavanja funkcija tih predstavnika, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, pod uvjetom da je takvo otkrivanje bilo potrebno za to izvršavanje;
(d) u svrhu zaštite legitimnih interesa priznatih pravom Unije ili nacionalnim pravom.
Sukladno DIREKTIVI (EU) 2016/943 države članice predviđaju mjere, postupke i pravna sredstva koji su potrebni radi osiguravanja dostupnosti pravne zaštite u okviru građanskog prava od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovnih tajni. Mjere, postupci i pravna sredstva moraju biti pošteni i pravični, ne smiju biti nepotrebno složeni ni skupi, ne smiju uključivati nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja, te moraju biti učinkoviti.
U Hrvatskoj je u tijeku savjetovanje onacrtu prijedloga Zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija (poslovnih tajni) čiji predmet je, između ostalog, prenošenje DIREKTIVE (EU) 2016/943 u pravni poredak Republike Hrvatske.
Izvor: Verlag Dashöfer – Poslovna tajna – definicija, pribavljanje, otkrivanje, nezakonito korištenje