Macina trava, odoljen, Valeriana officinalisL., Valerianaceae je snažnatrajna biljka visoka do 150 cm . Odoljen raste u Europi, Aziji, a prenesen je i u istočne dijelove Sjeverne Amerike. U fitoterapiji se upotrebljava podanak, intenzivnog i pomalo neugodnog mirisa s tankim korjenčićima tamnosmeđe bolje. (Marković, 2005).
Valerijana – macina trava, odoljen
Droga Valerianae radix (korijen odoljena) se sastoji odosušenih do 40 ̊C, podzemnih organa (podanak, korijenje, izdanci). Droga sadrži najmanje 0.5% (V/m) eteričnog ulja. (Schaffner i sur., 1999) Miris joj daje valerijanska kiselina. Aktivni sastojci u biljci su seskviterpeni (valeranon, valeranal, valeranol i esteri valeranola) i iridoidi (valtrati, izovaltrati i acevaltrati). (Marković, 2005) Mnoge kemijske sastavnice valerijane su identificirane, ali nije dokazano koje od njih potiču spavanje u animalnim i in vitrostudijama.
Izgledno je da je učinak valerijane rezultat sinergističkog djelovanja svih sastavnica. Mogući mehanizam djelovanja valerijane kojim izaziva sedaciju je povećanje količine inhibicijskog neurotransmitora gama aminomaslačne kiseline (GABA) u sinaptičkim pukotinama. Valerijana potiče otpuštanje GABA-e iz živčanih završetaka i blokira ponovni povrat GABA-e u neurone. Valerijanska kiselina inhibira enzime koji razgrađuju GABA-u.
Kroz povijest se odoljen upotrebljavao kod kuge, kašlja, tegoba s disanjem, glavobolja, kao sredstvo za liječenje grčeva, histerije i padavice.
Umirujuće djelovanje valerijane
Danas znamo da valerijana djelovanje umirujuće, a indiciranaje kod uznemirenosti izazvane nervozomte za smirenje prije spavanja. (Schaffner i sur., 1999). Droga i ekstrakti su indicirani za spazme, pogotovo u probavnom traktu, za nervozu i nesanicu, tahikardiju. Višestoljetna upotreba ove biljke nije pokazala nijednu značajniju nuspojavuu ljudi. Neki autori preporučaju izbjegavanje valerijane u trudnoći. Kao i pasiflora, pomaže u odvikavanju od benzodiazepina.
Ne smije se koristiti istovremeno sa sedativimai hipnoticima. (Marković, 2005) Valerijana se osim za nesanicu i nervozu takođerkoristi i kod depresije i menopauzalnih tegoba. Klinički dokazi o djelovanju na probleme sa spavanjem, depresiju i menopauzalne tegobe su nedosljedni. Studije pokazuju sigurnost u upotrebi kod zdravih odraslih osoba u kratkom periodu korištenja. U studijama je prijavljeno nekoliko nuspojava, a one su glavobolja, vrtoglavica, svrbež i probavne smetnje. Ne smije se kombinirati s alkoholom i sedativima.
Povjerenstvo za biljne medicinske proizvode Europske agencije za lijekove (HMPC Committee on Herbal Medicinal Products) je zaključilo da se suhi etanolni ekstrakt korijena odoljena može koristiti za ublažavanje blagih simptoma nervoze i poremećaja spavanja, temeljenona njegovoj dugogodišnjoj sigurnoj primjeni. Ne preporuča se njegova primjena u djece mlađe od 12 godina.
Na tržištu valerijana postoji u obliku kapsula, tableta, tekućih ekstrakata i čajeva. Čaj se priprema tako da se jedna čajna žličica prelije vrelom vodom i pusti da odstoji.
Preporuča se konzumirati jedanput ili više puta dnevno po jedna šalica. (Schaffneri sur., 1999) Na hrvatskom tržištu postoji cijeli niz preparata koji sadrže valerijanu, a prodaje se kao biljni pripravak, dodatak prehrani. Postoje kombinirani pripravci (najčešće se kombinira s hmeljom, matičnjakom, pasiflorom) ili pripravci koji sadrže isključivo valerijanu.
Izvori:
(https://nccih.nih.gov/health/valerian)
(www.ema.europa.eu),
(www.ods.od.nih.gov)