Duhovnost i mistika | Lifestyle

Vještice, noć i buče – Halloween

Mnogi “slave” i zabavljaju se a mnogi zamjeraju. Zamjerači tvrde  kako je proslava  noći vještica  postala uvredljiva  moda za njih, nova navika koja se zadnjih godina širi zahvaljujući televiziji.  Zamjeraju kako  je “noć vještica” je već ušla i u osnovne i srednje škole, gdje nastavnici slave skupa s djecom izrađujući od bundeva prikaze i crtajući vještice i druge “odgojno korisne” likove. Često čujem kako je to povratak nekoj vrsti “poganstva”, koji u našoj domovini nema nikakve korijene …i naravno nikako nije dobrodošla. 

Vještice, noć  i buče – Halloween

Činjenica je i da se prema našoj tradiciji nikada nije obilježavao taj dan, ali ukrašavale su se bundeve i prije no što je komercijalizacija uzela svog maha. No, i Božić se prije slavio drugačije nego danas.

Što se Halloweena tiče, priča je otprilike ovakva:

Tijekom noći 31. listopada završavalo je keltsko ljeto i započinjala hladna i mračna zima koja se od davnina povezivala sa smrću. Tu posljednju noć u godini ljeta Kelti su posvetili bogu smrti Samhainu vjerujući kako se u noći uoči nove godine briše granica između svijeta živih i mrtvih te da se duhovi tada vraćaju na zemlju.

Štovanje boga Samhaina započelo bi te noći i trajalo tri dana. Kelti su vjerovali kako tih dana duše pokojnika lutaju svijetom u potrazi za živim tijelima. A kako nisu htjeli biti opsjednuti, ljudi su se morali maskirati u mrtvace, kosture, duhove kako bi njima bili što sličniji te tako izbjegli mogućnost da ih opsjeda mrtva duša. Pretpostavlja se kako je to početak današnjeg maskiranja koje se veže za Halloween.

two-decorative-pumpkins-picjumbo-comPostoje priče kako su Kelti vjerovali da prisutnost duša s drugog svijeta njihovim svećenicima, druidima olakšava predviđanje budućnosti i kako su za vrijeme festivala Samhaina palili svete vatre i žrtvovali životinje božanstvima.

Osvajanjem keltskih područja, običaj su preuzeli i Rimljani, pa se bez obzira na utjecaj kršćanstva, ovaj drevni običaj nije iskorijenio. Upravo suprotno, proširio se pomalo cijelim svijetom, ali suprotno uobičajenom mišljenju nisu ga popularizirali Amerikanci, već europski imigranti, posebno Irci.

Oni su usvajajući irske i engleske običaje i tradiciju, miješajući ih s tradicijom i običajima američkih Indijanaca  u 19. stoljeću počeli slaviti Halloween. Kostimirani su odlazili po kućama moleći novac i hranu.

Što se Halloweena i marketinga tiče, priča je otprilike ovakva:

Hallowen (All Hallows Eve) – večer prije Dana svih svetih ili Noć vještica je praznik koji najviše slave amerikanci.

55 dana prije Božića, za marketing Halloween znači početak zimskih akcija. Ovo je dobra prilika za trgovce ali će i ostali imati koristi. Tada kreću i rane Božićne promocije, bilo da su iz trgovačkih ili uslužnih sektora.

Izlog robne kuće Harrods iz 2011. godine inspiriran likom zle vještice iz Čarobnjaka iz Oza je doslovno preplavio medije svojom kreativnošću i jako proširio glas o brendu.

halloween-harrods-izlog

Halloween zahtjeva kreativnost

Što se simbola Halloweena tiče, priča je otprilike ovakva:

Vještice, noć  i buče

O vješticama i vještacima  smo već dosta pisali pa neću puno. Jung smatra da su vještice projekcija muške anime, odnosno projekcija iskonskoga ženskog aspekta koji još postoji u čovjekovom nesvjesnom. Mračne sile nesvjesnog koje se ne očituju u jasnoći svjesti.

Vješticom su smatrali i namjernom degradacijom svećenica / svećenika  pod utjecajem kršćanskog propovjedanja. Vještica ili vještac su simboli za različite instinkivne kreativne snage  kojima se nije ovladalo.

Noć simbolizira vrijeme dozrijevanja klijanja ali i raznih zavjera koje  će zaživjeti tek na svjetlu dana. Noć je također i slika nesvjesnoga, vrijeme ili mjesto gdje se miješaju more i čudovišta… mnoge crne misli. Kao i ostali simboli noć ima svoju najcrnju tminu ali i aspekt nadolazećeg dana, kada izbija Svjetlost života.

Buča je dobar primjer ambivalentnosti simbola. Negdje se vezuje uz  ljudsku glupost, a negdje uz inteligenciju  zbog obilja  koštica. Zbog koštica,  kao i naranča i  lubenica simbol je obilja i plodnosti. Buča je uz to i simbol  izvora života  regeneracije i besmrtnosti.

Inače, običaj ostavljanja hrane i pića ispred kuće potječe iz drevne prakse ostavljanja hrane kako bi se udobrovoljile duše mrtvih.

Slični su razlozi za maskiranje u podlozi  su i naših maškara, poklada itd. Razlozi počivaju na starim običajima da se maskiranjem odobrovolji bogove te tako zaštiti od nesreća i nepogoda, odnosno njihovo je značenje zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se udaljilo od ljudi, stoke, kuća itd. Posebno maškare koje  su “domaće” i vuku vezu s rimskim poganskim svetkovinama pod maskama.