Lifestyle

Zdrav život – stogodišnji život

Prema biblijskoj legendi Adam je živio 930 godina. Njegov sin Set 912, a Setov sin 905. Njihov sedmi potomak Metuzalem živo je najduže, 969 godina. Znanstvenici nerijetko tvrde da povijesni podaci za to vrijeme govore drugačije. Pitam se zašto bi pored toliko pametnih svari zapisanih u Bibliji o starosti toliko pretjerivali – lagali.  Tko ne bi volio doživjeti barem sto kvalitetnih godina?

sretna-žena10 stoljeća bez stogodišnjaka

Kroz povijest smo učili o velikom Aleksandru Makedonskom koji je živio svega 32 godine. Čini se, živio bi on i dulje da nije došao do Indije, rastužio se misleći da je došao na kraj svijeta i da nema više što za osvajati. Tako kaže jedna od teorija o uzroku njegove prerane smrti.

Možda je negdje inspiriran ocem, između Aristotela i Ahila postao “sasvim svoj”, uvrtio film dok ga nije zadesila tuga koja ga je na kraju i usmrtila.

U njegovo vrijeme on je sigurno živio zdrav život.
Prema znanim i dostupnim podacima u Italiji u prvom i drugom stoljeću živjelo se u prosjeku 30 godina. Do kasnog srednjeg vijeka u Evropi je prosječni životni vijek bio 20-30 godina. Naši pećinski preci živjeli su još kraće.

Podaci o britanskoj aristokraciji koja se dobro hranila i bila zaštićena od svih nedaća života govore da u posljednjih deset stoljeća nije bilo stogodišnjaka. Prvi je bio Lord Penrhyn koji je umro 1967 godine u sto prvoj godini.

Danas već posvuda imamo stogodišnjake a smatra se da im  je najkritičniji životni period upravo 80 -ta godina života.

Svjetska statistika je malo neobična. Prosjek današnjeg životnog vijeka znatno podižu stanovnici Anda, Abhazije (na padinama Kavkaza), Japana te drugi vrlo rijetki.

Većinom su to su radosni starci koji čuvaju koze i piju kozje mlijeko ili vrlo svjesni koji se znaju nositi s dostignućima tehnologije i modernim svijetom.

Žene i život – a Evu nitko ni ne spominje

Tijekom posljednjih pet desetljeća, očekivano trajanje života svjetskog stanovništva poraslo je za gotovo 23.1 godinu. Život je postao dosta duži u razvijenijim zemljama. Izrael, Kina, SAD, većina europskih zemalja ima prosječnu pretpostavljenu životnu dob od 70-79 godina  a samo 39 godina je prosječna životna dob u manje razvijenim zemljama (Bocvana, Svazi, Mozambik). Predpostavljeno povećanje populacije  do 2050. godine  je 10%.sto godina
Prema statistikama, žene su do sada a i dalje će živjeti dulje od muškaraca i to za 4,5 godina u prosjeku. Podatke o Evi nemam, ali mogu reći da  80% svih stogodišnjaka  su upravo žene . 50 % ih je udovica i uglavnom žive u staračkim domovima.

Na putu napredka

Čini se da smo u prosjeku na  dobrom putu za dugovječniji život.
Hrvati imaju podatke za hvaljenje. Prosječno, napuštaju ovaj svijet sa oko 74 godine. Dobra vijest je da je to dosta iznad europskog prosjeka. Loša vijest je da Zagreb i njegova okolica podižu taj prosijek.

Talijani primjerice sada žive još i duže a najduže će i dalje po svim statistikama živjeti  Japanci (92 godine) te stanovnici nekih zemalja Latinske Amerike (89 godina). Pitanje je što ih čini tako posebnim, iako su još uvijek daleko od Adama i Metuzalema.
Pretpostavka je da neki žive dobro usklađeni s prirodom a neki poput Japanaca ekonomski razvijeniji i tehnološki puno napredniji žive jednostavno rečeno – pametno! Stručnjaci govore kako uzrok njihove dugovječnosti nije samo u genetici. Spominju način prehrane, optimistični životni stil, razvijenu emotivnu i drugu inteligenciju.

vozačSto godina – nije šutljiv, suzdržan i razdražljiv

Najzanimljiviji su podaci dobiveni provedenim psihološkim testiranjima na stogodišnjacima.
Zadatak im je bio opisati svoju osobnost i životne okolnosti.
Kao šutljiv, suzdržan i razdražljiv, nije se opisala niti jedna osoba. Svi su oni doživjeli svoje visoke godine bez žurbe i neke velike frke. Uglavnom mirniji od drugih i često nasmijani.
Naznačili su redovitost u obrocima, spavanju, radnom rasporedu. Redovitu konzumaciju tople hrane, ravnomjerno i redovito uzimanje hrane i vode (bez preskakanja obroka, bez rada na prazan želudac) , uzimanje bogate, čak i teške hrane za hladnog vremena, čest boravak na sunčevom svjetlu. Dalje, postojanost na poslu i postojan obiteljski život, tihu urednu radnu okolinu, dovoljno vremena za odmor, svjesno izbjegavanje stresnih situacija, prevelikog uzbuđenja i prevelikog iscrpljivanja.

Psihološke značajke i navike stogodišnjaka

  • Visoka urođena inteligencija
  • Zanimanje za tekuće događaje
  • Dobra memorija
  • Nepostojanje napetosti, nesklonost k zabrinutosti
  • Neovisnost u odabiru profesije, sklonost da sami sebi šefuju (najčešće profesije u: poljoprivredi, medicini, njezi, pravu, arhitekturi, mala vlastita poduzeća, u manjem broju velika poduzeća)
  • Optimistični i posjeduju smisao za šalu, draga su im jednostavna zadovoljstva
  • Mogli su zapaziti ljepotu gdje drugi nisu
  • Život im je bila avantura, voljni su eksperimentirati
  • Vrlo su prilagodljivi – mnogi su njegovali sjećanja iz djetinjstva, svi više voljeli živjeti u sadašnjosti
  • Nisu zaokupljeni smrću, zadovoljno žive iz dana u dan
  • Svi religiozno opisivi, nitko ortodoksan vjernik
  • Umjereno i raznoliko jeli
  • Ustajali rano, većina vozili automobil
  • Alkohol: nema usklađenosti o konzumiranju alkohola; neki pili umjereno, neki ponekad i previše, neki nikad
  • Pušenje: neki nisu nikad pušili, neki umjereno ali prestali, neki pušili samo lulu
  • Lijekovi: tijekom života potrošili su manje lijekova nego većina starijih osoba potroši u tjednu
  • Kava: većina je pila kavu

Zajedničke tjelesne značajke stogodišnjaka

  • Tjelesna težina bila je stabilna; nisu imali značajno veću ili manju tjelesnu težinu
  • Dobar opći mišićni tonus
  • Snažan stisak šake
  • Mladoliki izgled kože
  • Održavali fizičku aktivnost

Povijesno, život od sto godina bio je toliko rijedak da bi se mogao nazvati čudom a današnji su stogodišnjaci u mnogočemu suprotnost Aleksandru Velikom.  No ako je povijest učiteljica života, a mi  kreatori  svog života i kovači svoje sreće ne čudi da je  Metuzalem  metafora za nevjerovatnu životnu snagu (nikako silu) kojoj je posljedica  stoljetna dugovječnost. Što je sve moguće?  Mogli bi svi od reda  postati malo  vedriji i  zahvalniji na snazi, životu i vremenu u kojem živimo.  Doživjeti barem stotu!?

Izvori statističkih podataka: United Nations, Department of Economic and Social Affairs