Duhovnost i mistika

Mitovi i legende

Što su zapravo mitovi i legende? Mitovi su priče iz daleke prošlosti,  koji objašnjavaju neku prirodnu pojavu, ustaljeno vjerovanje i običaj toga vremena i te kulture. Ne znam kako i koliko volite vi, ali osobno izuzetno jako volim drevne mitove i legende. Prepuni su maštovitih objašnjenja, porijekla stvari, nebesa, godišnjih doba, života i smrti. Mnoga znanja koja danas koristimo, prenesena su kroz mitove i legende. Često sam se pitala zašto toliko volim te stare priče.

Netko će reći: možda se vidi više

romul-i-remDa, vidi se više i osjeća se više, te zbog toga trebamo njegovati svoje dijete u sebi. Jer nekada nije postojala geologija, da objasni laganu evoluciju planete Zemlja tijekom nekoliko posljednjih milijuna godina, niti je postojala fizika kao znanost da dokaže kako odjek nije drugi glas koji se odaziva na poziv, nego isti glas koji se rezonira odbijanjem o neku prepreku. Nije bilo astrologije da objasni  i pojasni da izlazak Sunca ne znači da se Sunce diže iznad Zemlje već da je to posljedica okretanja Zemlje oko svoje osi, i da poslije ljeta dolazi zima, ne zbog djelovanja neke zloćudne sile ili zle kletve, već kao posljedica prirodnih ciklusa, prirodnih uzroka i posljedica.

mitovi-i-legende-4U naše vrijeme  sve je podređeno znanosti.  Međutim i znanost se bazira na pretpostavkama. Nekako osjećam da su stari narodi bili puno radoznaliji. U “slobodnom zaletu”, neometani ikakvim zakonitostima znanosti, njihova mašta je tada, u to vrijeme, bila življa, kao i pogled na svu prirodu. Čini se da je i ona bila življa.

U naše doba lakše  je sve racionalizirati,  jer nekako znanost ima racionalna objašnjenja za sve, ma kako ponekad i netočna, ali nas sa time smiri.

Koliko puta nije niti važno da li se sa time slažemo ili ne, samo se pomirimo sa definicijom i stanjem i to je to.

U tim drevnim vremenima se mašta poigravala sa svakom prirodnom pojavom, predmetom i za sve  je nastajalo specifično lokalno objašnjenje. Kiša, oblak, vjetar, oluja, drvo, cvijet, sve je imalo svoje objašnjenje u skladu sa pripovjedačem ali i sa kulturom toga vremena. Govore o herojima starih naroda, dok mitovi uglavnom pripovjedaju o bogovima i neobičnim, ali prirodnim pojavama.

Priče o herojima često sadrže mitske i izmišljene elemente, ali mnoge se zasnivaju  na nekoj stvarnoj povijesnoj istini. Tako je često nemoguće odrediti gdje završava stvarnost, a gdje započinje mašta.

Čuvena priča o trojanskom ratu je legenda svijetskih razmjera, legende o Romulu i Remu i o kralju Arturu.

Ono što je sigurno da svako vrijeme nosi svoje priče i svoje istine. Legende se i danas stvaraju i biti će ih i u budućnosti. Kako vrijeme prolazi, mnoge istaknute ličnosti kroz vrijeme dobiju svoj legendarni karakter i status.  Ponekad nije jasno  povučena crta između legendarnih ličnosti koje su došle  do nas kao dio folklora i onih koji su proizvod mašte jedne grupe pisaca.

mitovi-i-legende3Kao što je slučaj sa Aladinom, Ali-babom u Hiljadu i jednoj noći ili Servantesovim Don Kihotom. Iskreno da tome nije tako, ne bi bilo ni zanimljvo. Bilo bi pomalo suhoparno.

Uspoređivanja  mnogih  mitologija

U svim mitologijama postoji sličnost tema, ličnosti i događaja pa čak se i vrijeme dade uklopiti. Mitološke ličnosti se samo drugačije zovu, ali vuku isti arhetip i to je ono što je silno interesantno u izučavanju mitologije i legendi starih naroda. Bez obzira od kuda potječu, da li iz Afrike, Kine, Egipta, Rima, Grčke, svugdje se isprepliću.

Značaj  mitologije danas

mitovi-i-legende-1Što je narod bez mitova i legenda? To je kao drvo bez  korijena. Povjest voli junake. Voli uspjehe. Da ne postoje mitovi i legende, ne bi nas imalo što održavati na životu; našu kulturu, umjetnost. Mozda će neki reći da je mitologija religija primitivnih naroda, njihova književnost, filozoifija.

Možda, ali činjenica jest da mitologija je stvarno prisutna u svakodnevnom svijetu današnjice, a od kojeg izgleda toliko udaljena. Možda ne vjerujemo u bogove grčkog Olimpa, ali oni su vjerovali i njihovi bogovi su imali utjecaja na razvitak  te kulture, kojoj se i danas divimo.

Kada god spominjemo ili pišemo imena planeta, mi se svjesno ili nesvjesno klanjamo bogovima i  odajemo im počast.

Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Naposlijetku, zahvalimo mitologiji što utječe na naš život i što je tu i danas i što nas podsjeća da postoji nešto što je neiskvareno, svježe, neobično, privlačno. Pored utjecaja na kulturu i umjetnost, mitologija je  sa svojim legendama  sama po sebi neobično privlačna, jer su te priče ispripovjedane od davnina, prenosile su se većinom usmeno i dijelom pismeno, nastale su u „zoru“ našeg vremena, kada je mašta bila jaka, svježa, čista i neiskvarena.