Dosada i zašto izbjegavamo ljude kojima je dosadno

Najčešći način definiranja dosade u zapadnoj kulturi je – nemati ništa za raditi.  Dosada se obično smatra neugodnim emocionalnim stanjem u kojem pojedinac osjeća sveobuhvatni nedostatak interesa te poteškoće pri koncentraciji na trenutnu aktivnost. To stanje preciznije odgovara egzistencijalnoj percepciji životne ispraznosti. Posljedica neispunjenih težnji.

Dosada je univerzalno iskustvo. Gotovo svatko je jednom patio od dosade tijekom svog života.  Dosada je na žalost rasprostranjena i uobičajena. Kada si ju dopustimo, izabiremo – ona izaziva svu silu negativnih emocija. Dosada predviđa samoću i usamljenost, ljutnju (“kabinska groznica”), tugu, brigu,…

Statistike govore da između 30 i 90 posto odraslih osoba doživi dosadu u nekom trenutku svakodnevnog života.  91 do 98 posto mladih se svakodnevno bori s dosadom.  Također da su muškarci općenito dosadniji od žena, te da postoji i jaka veza između vrlo niskih obrazovnih postignuća i dosade.

Dosada i zašto izbjegavamo ljude kojima je dosadno

Kierkegaard, danski filozof  primijetio je kako je dosada je “korijen svega zla”.  Ne mogu ne slagati se s time. Dosada je takva motivacijska sila da ljudi poduzimaju svašta kako bi ublažili svoju bol. Često na štetu sebe i drugih. Zato, kada vam padne na pamet da negdje ne pripadate, vjerujte si :)!

Dosada i neki njeni uzroci

Evo nekoliko glavnih uzroka dosade:

1. Monotonija uma

Dosada je slična umornom umoru i uzrokovana je ponavljanjem i nedostatkom interesa za detalje  svakodnevnih zadataka, npr. zadataka koji zahtijevaju stalnu pozornost. Svako iskustvo koje je predvidljivo i ponavlja se postalo je dosadno. Općenito, previše istih stvari i premalo stimulacija može uzrokovati kod osobe želje te osjećaj zarobljavanja. Pokretljivost uma je bitna za napredak.

2. Nedostatak protoka

Protok je stanje potpunog uranjanja u zadatak koji je izazovan, ali i  usko povezan s vlastitim sposobnostima, sličan onom stanju “biti u zoni” ili u balasu. Protok se događa kada vještine osobe odgovaraju razini izazova koju predstavlja okolina i kada zadatak uključuje jasne ciljeve  te trenutnu povratnu informaciju. Zadaci koji su previše lagani, dosadni su. Nasuprot tome, zadaci koje ljudi smatraju previše teškim dovode do anksioznosti.

3. Potreba za novitetom

Neki pojedinci imaju veću vjerojatnost da će im biti dosadnije od drugih. Ljudi s jakom potrebom za novostima, uzbuđenjem i raznovrsnošću ugrožavaju dosadu. Ti tražitelji osjeta vjerojatno će otkriti da se svijet previše sporo pomiče. Potreba za vanjskom stimulacijom može objasniti zašto su ekstrovertni tipovi skloniji dosadi. Traženje noviteta i uzimanje rizika je način na koji se ti ljudi sami liječe kako bi izliječili svoju dosadu.  Ponekad na račun drugih?

4. Nedostatak pažnje/ pozornosti / ljubavi

Dosada je povezana s problemima s pozornošću ili s pažnjom. Ono što nas opterećuje nikada u potpunosti ne privlači pažnju. Uostalom, teško je zainteresirati nekoga za nešto što on ne želi, jer se osoba ne može  usredotočiti na to.
Osoba tada nerijetko od vas traži pažnju, zapravo vas i ne vidi, ne doživljava.  Kada je neko iz dosade u vašem društvu to sigurno nije zadovoljavajući motiv. Svjesni svega ponekad se osjećamo se kao žrtve, slamke spasa nekome ko zapravo neće ili ne želi biti spašen. U najboljem slučaju mi smo tableta protiv boli.
Osobe s kroničnim problemima pažnje, kao što je poremećaj pomanjkanja pažnje imaju visoku tendenciju dosade. One, kojima je kronično dosadno imaju veći rizik postati ovisnik, posebno o drogama, alkoholu, internetu…

5. Emocionalna svjesnost

Ljudi koji nemaju samosvijest su skloniji dosadi. Dosadna osoba ili osoba u dosadi ne može artikulirati ono što želi ili želi učiniti u trenutku. U najboljem slučaju to su one osobe s podugačkom listom što sve neće i ne želi.  Od takve osobe tesko da ćete dobiti kratku i jasnu informaciju o njegovim htijenjima. Dosadno mu je i postaje dosadan jer ima problem s opisivanjem svojih osjećaja. Vaša nemogućnost da znate što će ih učiniti sretnima može dovesti do njihove dublje dosade, neslaganja ili sukoba. Ne znajući što traže jasno je da im nedostaje sposobnost odabira prikladnih ciljeva za angažman sa svijetom.

6. Osobna potreba za zabavom

Pojedinci koji nemaju unutarnje resurse konstruktivno se bave dosadom, oslanjaju se na vanjsku stimulaciju. U nedostatku osobne potrebe za zabavom, vanjski svijet odnosno poticaj iz vanjskog svijeta će im naravno pružiti dovoljno uzbuđenja i novosti. Ti se ljudi na žalost neznaju zabavljati, često niti ostvariti zdravu komunikaciju. Vrlo često imaju očekivanja od vas, jer neznaju što bi sami  a pritom ih ne zanima želite li ili jeste li u mogućnosti sudjelovati.

7. Nedostatak autonomije

Ljudi puno pridaju dosadi kada se osjećaju zarobljeni. I obrnuto, osjećaj zarobljenosti je velik razlog za dosadu. Zaglavljeni su i ograničeni tako da se njihova volja ne može izvršiti. Na primjer, adolescencija je vrhunac razdoblja dosade, uglavnom zato što djeca i tinejdžeri nemaju ili nisu imali dovoljno veliku kontrolu nad onim što žele.  Sloboda i odgovornost su kod većine ljudi sinonimi. Ako ste zarobljeni, niste slobodni tada za to trebate preuzeti odgovornost kao i za posljedice koje iz slobodnih izbora prizađu.

8. Uloga kulture

Zanimljivo je dosada doslovno nije postojala do kasnog 18. stoljeća. Došla je do izražaja kada s industrijskom revolucijom i nestankom prosvjetiteljstva. Rano u ljudskoj povijesti, kada su naši preci morali provesti većinu svojih dana osiguravajući ishranu i sklonište, dosada nije bila opcija.  Od starijih osoba na našem podneblju često smo znali čuti da u njihovo vrijeme dosade nije bilo. U pravu su. Stara narodna kaže: “Besposlen pop, jariće krsti”. Umovi su nam postali automatizirani ali ne i produktivni.

Kako se riješiti dosade?

Ključni element dosade je kontrola. Dosada se događa kada imamo premalo kontrole nad vašom situacijom, a ako je kronična nad svojim životom. Često toga nismo svjesni. Problem nastaje kada osoba iz svoje dosade pokušava kontrolirati nekog iz okoline ili okolinu.  Javljaju se negativni osjećaji koji mogu zapravo narušiti odnose, utjecati na poslovanje.

Stres i psihički poremećaji mogu smanjiti sposobnost ljudi da sebi, potrebama drugih ili poslu posvete pozornost. Dakle, naša ili nečija dosada bilo da je stvarna ili samo isprika može stvoriti dugoročne poteškoće.

Što možete učiniti protiv dosade? Ovo pitanje naravno ne postavljam radi osuđivanja sebe ili prosuđivanja drugih :).

Ako je dosada vaša, preuzmite kontrolu, treba joj se oduprijeti. Vjerujte da vam nije doprinos biti ili  postati dosadnjaković, ili čak neumjesno zabadalo.  Ona je oponent našem dobru, rastu i napretku… većina nas nema vremena da u nju zaglavi. Taj luksuz si ne želimo priuštiti.  Ako smo svjesni da dosada u naš zivot donosi negativne emocije na mala vrata, jednostavmo ne hranimo ono što ne bi željeli da naraste.

Zato dosada također ima svoje prednosti. Važno je vidjeti dosadu kao “poziv na djelovanje”. Dosada može biti katalizator za djelovanje i daje priliku za razmišljanje. To također može biti znak da je ona gubitak vremena – i stoga budite svjesni – ne vrijedi, nastaviti. Dakle jednostavno je, ako vam je dosadno za početak se upitajte: Gdje ja jesam i gdje želim biti?  Pritom mislim na stanje uma duha i tijela :).  Ako vas zanima, sigurna sam, dobiti će te svoj odgovor.

Ima i bezbroj drugih načina da izađete iz vlastite dosade. Bitno je htjeti i pronaći način da prođete kroz nju s namjmanje štete za vas i okolinu. Svi trebamo mentalnu higijenu i imamo neku kontrolu nad sobom!

Meditacija doprinosi zdravlju vašeg mozga  i pokreće um. Pokušajte npr. napraviti neku jednostavnu meditacijsku vježbu kako biste smanjili razinu uzbuđenja. Ako smanjite uzbuđenje, doživljaj iste to će vam pomoći da se osjećate manje dosadno.

Ako vas osoba u dosadi nastoji kontrolirati koristite svoje znanje i razumijevanje dosade. Kontrolirajte samo sebe jer i tuđa dosada može utjecati na vaše raspoloženje na vaše pozitivne načine razmišljanja i djelovanja. Suprotstavite se tim negativnim emocijama koje će vas možda obuzeti. Budite jasni i pristojni prema osobi u odbijanju. Ako dosada nije kronična, osoba će razumjeti. Ako je osoba kronično u dosadi, vjerujte da stanje te osobe nadmašuje vašu ligu da se nosite s njegovim problemima. Tada ignorirajte i izbjegavajte takve osobe.

Najvažnije, budite zahvalni na životu, trenutku!  Ne ponovilo se :)!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *